Nutricionistkinja Lada Šnajder donosi savjete kako preživjeti moderan način života zaposlenih osoba, ali i kako dobrim navikama i zdravom prehranom produljiti životni vijek i povećati vlastitu učinkovitost.
Naime, Lider prenosi kako ubrzano starenje i ubrzan gubitak vitalnosti i zdravlja u modernom načinu života zaposlenih ljudi, najviše je posljedica:
- sjedilačkog načina života - manjak tjelesne aktivnosti u odnosu na količinu unesene hrane,
- procesuirane hrane - manjak minerala, vitamina, antioksidansa i vlakana u njihovom prirodnom stanju,
- zagađenja iz okoline – dim cigarete, zagađenja iz zraka, elektromagnetska zagađenja, pesticidi, teški metali u hrani,
- stresnog načina života.
Osnovne smjernice za praktičnu primjenu zdravog načina prehrane:
Nabaviti kvalitetne namirnice unaprijed
Planiranjem i osmišljanjem jela koja ćemo pripremati, možemo riješiti dobar dio zdrave prehrane kroz tjedan u vidu tjedne nabavke hrane, odlazak na tržnicu, narudžbe eko hrane od opg-ova i slično.
Zajutrak ili doručak uzeti već kod kuće
Nakon noćne stanke, najvažnije je započeti dan s tekućinom, ali i pojesti prvi obrok koji bi trebao biti što konkretniji i pružiti tijelu što više važnih nutrijenata za dobar rad i ravnomjeran nivo energije kroz cijelo jutro. Za ljude koji nemaju vremena ili još ne uspijevaju jesti rano u jutro, poželjno je barem popiti zdravi smoothie kao instant rješenje.
Prehrana na poslu
Doručak ili užina na poslu posljedica su gladi zbog nedovoljnog ili nikakvog zajutraka. Nutricionistkinja Šnajder preporuča ipak izbjegavati doručak iz pekate, već radije ponjeti na posao nutritivno vrijedniju hranu kao što su tvrdo kuhana jaja, kvalitetni mlječni proizvod, integralni kruh sa sjemenkama ili integralne žitarice, narezano povrće, svježe voće, orašasti plodovi, sjemenke.
Ručak (gablec, brunch, marenda) naših poslovnih ljudi najčešće se konzumira u kantinama, bistroima, restoranima, a nažalost i pekarama ili je hrana donesena od doma. I ovdje vrijedi da treba izbjegavati loše ugljikohidrate kroz brzu hranu te nastojati jesti što više povrća, izvore bjelančevina (riba, meso, jaja, sir, soja), dobrih masti, pa zato možda i imati na poslu kvalitetno maslinovo i bučino ulje.
Također je potrebno osvijestiti jesu li ono što se skriva po ladicama, hladnjacima i ormarima na poslu slatkiši i grickalice ili voće, sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke. Osvjestimo li kvalitetu naših „zaliha na poslu" i eventualno ih zamijenimo s kvalitetnijim namirnicama, tijelo i mozak će nam biti zahvalni za bolji rad u drugom dijelu dana. Poslijepodnevna žudnja za slatkim dolazi kao rezultat pada energije i glukoze u mozgu. Žudnja je tim jača što je veći bio udio ugljikohidratne hrane za ručak ili je ručak bio energetski nedovoljan.
Što jesti poslije posla?
Prema kraju dana bolje je što manje jesti, uz preduvjet da je tijelo dobilo dovoljno hranjivih sastojaka kroz dan. „Ratnička dijeta" je način hranjenja za neke muškarce koji krenu jesti tek nakon posla, ali to može pospješiti debljanje, te dovesti do metaboličkih poremećaja uz opasne posljedice. Miješane salate ili juhe od povrća uz mali desert u obliku sira ili drugih mliječnih proizvoda idealna je hrana za kraj dana.
Kasnovečernje jedenje uz televiziju ili kompjutor donijet će vam opterećenje za probavu, omesti san i noćni detoks organizma te ubrzati proces debljanja. Zato za večernje sate radije nabavite ukusne biljne čajeve ili mješavine koji će zadovoljiti osjetila okusom, bojom i mirisom (izbjegavati crni i zeleni čaj koji razbuđuju).
Cijeli članak pročitajte
ovdje.
(I: eCroatia.info/lider.media)
.jpg)
.jpg)
