1,4 milijarde odraslih premalo vježba, a posljedice su loše za zdravlje
1,4 milijarde odraslih premalo vježba, a posljedice su loše za zdravlje
eZdravlje&ljepota
06.09.2018 10:09:00
Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanje
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela je studiju prema kojoj više od 1,4 milijarde odraslih, što čini više od četvrtine svjetskog stanovništva, nedovoljno vježba. Svaka treća žena i svaki četvrti muškarac zbog smanjenje tjelovježbe povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije i raka.
Poražavajuće je da se nakon 2001. godine postotak osoba koje ne vježbaju uopće nije promijenio. Iako je bilo preporučeno držati se smjernica o fizičkoj aktivnosti poput najmanje 150 minuta umjerene (hodanje, plivanje, lagano bicikliranje) ili 75 minuta intenzivne tjelovježbe (trčanje, timski sportovi) tjedno, čak 28% odraslih nisu se držali navedenog.
Studija WHO-a provedena je na uzorku od 1.9 milijuna ljudi u 168 zemalja svijeta tijekom 2016. godine, a pokazala je kako je smanjena ili nikakva fizička aktivnost više nego dvostruko prisutna u državama s većim prihodima, a u razdoblju od 2001. do 2016. u takvim je zemljama povećana samo 5%.
Podaci govore kako je navika vježbanja tijekom 2016. najniža u Kuvajtu, Američkoj Samoi, Saudijskoj Arabiji i Iraku, zemljama u kojima više od polovice odraslih nije dovoljno fizički aktivno i smatra kako time neće utjecati na poboljšanje zdravlja. Prema studiji, 32% ženske i 23% muške populacije nedovoljno vježba.
Nedovoljna fizička aktivnost jedan je od svjetskih vodećih uzroka za preuranjenu smrt. Kod osoba koje redovito vježbaju zapažene su pozitivne strane: poboljšane kardiorespiratorne sposobnosti, izdržljivost i mišićna snaga, poboljšano zdravlje kostiju, izbalansirana tjelesna težina i smanjena opasnost od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, depresije i raznih vrsta raka.
Kako bi se potaknulo odrasle na povećanu fizičku aktivnost, WHO je pokrenuo kampanju "Let's Be Active", čiji je cilj smanjiti fizičku neaktivnost za 10% do 2025. i za 15% do 2030. godine
