Proizvodnja tjestenine u EU povećana je u 10 godina 51% na 5,3 milijuna tona, a u Hrvatskoj je, mada ostvaruje rast, još na razini statističke greške u ukupnoj proizvodnje Unije.
Službeni podaci za Hrvatsku govore da se u 10 godina potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine, a od ranijih 6500 tona proizvodnih tona godišnje, napravljen je iskorak pa danas proizvodimo 22.000 tona.
Šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci...
"Hrvatska nesumnjivo ima bogatu gastronomsku ponudu i tradiciju, u kojoj značajno mjesto zauzima tjestenina, šurlice, rezanci, fuži, taškrle, pljukanci...", kaže direktor novinsko-nakladničke kuće Robinson Stjepan Odobašić, koja je glavni organizator ovogodišnjeg internacionalnog kongresa tjesteničarstva "Conpasta".
Taj kongres proizvođača, jubilarni deseti, održat će se početkom studenog u Karlovcu, a na njemu će se govoriti o problemima u ovoj proizvodnji. Kako razviti domaće potencijale i parirati uvoznoj tjestenini, te kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje narudžbenice za domaćom tjesteninom, bit će neke od tema na spomenutom kongresu tjesteničarstva "Conpasta".
Odobašić dodaje da smo napravili znatan iskorak s rastom proizvodnje, ali to je, upozorava, još kap u moru u odnosu na Italiju koja je s 3,8 milijuna tona proizvedene tjestenine u 2016. u vrijednosti 3,9 milijardi eura, bila zaslužna za oko 70 posto proizvedene količine u EU. Mi smo malo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje. Proizvodnjom tjestenine, uz nekoliko većih proizvođača, bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici.
U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva znatno povećali proizvodnju pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije. Kreću i izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obavezno dobivanje halal certifikata, no unatoč tome još uvijek je postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku izuzetno visok. Naime, lani je Hrvatska uvezla 23.178 tona tjestenine.
Sivo tržište noninih pašti
Zabrinjava i ogormno sivo tržište. "Nitko ne zna koliko se točno tjestenine proizvede, jer ima puno sive ekonomije, naročito na otocima, Primorju i Dalmaciji. Nonine pašte su hit među ugostiteljima, sve se plaća na crno no turistička sezona čini svoje", kaže Odobašić. U Hrvatskoj se proizvodnjom bavi 23 proizvođača tjestenina, trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7% tjestenine, Austrija 14%, onda je očito da je hrvatska branša još nedovoljno agilna.
Zanimljivo je i da Hrvatska nema niti jednu zaštićenu tjesteninu, dok je u Europi godišnji promet zaštićenim delicijama blizu 50 milijardi eura.
(I: eCroatia.info/poslovni.hr)
.jpg)
