U razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca obilježavamo Mjesec borbe protiv ovisnosti. Ove godine naglasak se stavlja na promicanje nepijenja alkohola kao rizičnog čimbenika za razvoj ovisnosti o alkoholu, ali i ozbiljnog rizičnog čimbenika za razvoj različitih tjelesnih bolesti.
Ne samo da prekomjerno pijenje alkohola može ozbiljno narušiti zdravlje, već se povezuje s više od 200 bolesti i stanja, a od štetnog djelovanja alkohola zapravo nije pošteđen niti jedan organ.
Poražavajući rezultati istraživanja
Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu (SEAS) provedeno 2015. godine u sklopu Zajedničke akcije za smanjenje štete povezane s alkoholom na europskoj razini (JA RARHA) pokazalo je sljedeće podatke o raširenosti pijenja alkoholnih pića u posljednjih 12 mjeseci na odrasloj populaciji u Hrvatskoj (18 do 64 godine):
- U Republici Hrvatskoj je 78.1% ispitanika izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci.
- Značajno više muškaraca od žena izjavljuje da pije alkohol. S dobi se smanjuje postotak onih koji su pili u posljednjih 12 mjeseci.
- Najmanje je onih koji piju žestoka pića. Na godišnjoj razini konzumacije spadamo u zemlje u kojima dominira pivo (kao i Austrija, Mađarska, Poljska, Estonija).
- U usporedbi s prosjekom zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, u manjoj se mjeri upuštamo u rizično epizodično ekscesivno pijenje (u jednoj prigodi u posljednjih 12 mjeseci pijenje 60 g čistog alkohola kod muškaraca ili 40 g čistog alkohola kod žene) i to najviše muškarci mlađe dobi.
- U Hrvatskoj je pet puta vjerojatnije da će muškarci imati problema s alkoholom, dok žene u Hrvatskoj iskazuju znatno manje problema s alkoholom u odnosu na prosjek zemalja koje su bile uključene u istraživanje.
Oko 40% ispitanika podržava strože mjere i politiku kontrole kad je u pitanju javna politika prema alkoholu (odnosi se na kontrolu mjesta i vremena prodaje alkoholnih pića, određivanje visoke cijene alkoholnih pića, zabranu oglašavanja, preuzimanje odgovornosti javne vlasti i državnih tijela), ali kod otprilike jednako toliko ispitanika zastupljeni su ‘laissez faire’ stavovi (odnosi se, primjerice, na podržavanje isključivo osobne odgovornosti za posljedice uzrokovane pijenjem alkoholnih pića te npr. roditeljske odgovornosti za pijenje djece i određivanje dobne granice prodaje i usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima).
92% hrvatskih učenika probalo je alkohol
Što se tiče mladih, u Hrvatskoj se od 1995. godine svake četiri godine provodi međunarodno istraživanje navika mladih i odrednica koje utječu na njihovo ponašanje ESPAD - Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima. Rezultati posljednjeg istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je alkohol barem jednom u životu pilo 92% učenika u Hrvatskoj, a u 30 dana od dana ispitivanja ih je pilo 55%, dok je 16% učenika tijekom tih 30 dana iskusilo pijanstvo.
U Hrvatskoj 87% učenika navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan. Prema prevalenciji pijenja pet i više pića u jednoj prigodi, tijekom 30 dana se Hrvatska nalazi na petom mjestu (47%) među europskim državama koje su sudjelovale u istraživanju. Mladići to čine češće u odnosu na djevojke (51% mladići, 42% djevojke).
Ovi podaci potvrđuju važnost osvještavanja javnozdravstvenog problema pijenja mladih i od strane javnosti i stručnjaka kao i potrebu da se mjerama javne politike zaštite djeca i mladi.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje mjere usmjerene na podizanje cijena alkoholnim pićima, smanjivanje dostupnosti i ograničavanje reklamiranja alkoholnih pića kao najefikasnije mjere. Važno je i osvještavanje zabluda vezano za korist pijenja alkohola. Zdravstvene poruke, posebno od stručnjaka, u vezi pijenja alkohola trebaju uključivati informacije o rizicima za različite razine konzumacije alkohola koje su utemeljene na dokazima i razjasniti zablude o vjerojatnosti pozitivnih ili negativnih zdravstvenih učinaka uzrokovanih alkoholom.
(I: eCroatia.info/centarzdravlja.hr)
.jpg)
