Cilj celjskog poduzetnika Iztoka Pikla bio je povratiti bivšu slavu proizvođaču motornih vozila, posebno motocikla, kad je prije dvije godine preuzeo Tomos od Hidrie. No sad bi se za Tomos moglo reći da je u latentnoj krizi, prenosi Poslovni dnevnik.
Tomos ima narudžbi više nego dovoljno, ali mu je zbog nedostatka sredstava za financiranje proizvodnje prije nekoliko mjeseci nestalo materijala, a tvrtka je od početka travnja do kraja lipnja 40 dana imala blokirane računa. Osim Tomosa, bili su blokirani računi i tvrtke MPO Moto, preko koje Pikl kontrolira proizvođača mopeda iz Kopra.
U kolovozu se u Tomosu pojavio određeni optimizam jer je Pikl dobio novi kredit za tvrtku MPO Moto. U zamjenu za kredit u iznosu od 550.000 eura SID banka je uknjižila hipoteku na njegovom vlasničkom udjelu. Za taj kredit, koji treba otplatiti do 2023. godine, dogovorena je u ovom je trenutku relativno visoka kamatna stopa od 6,77 posto. S druge strane, grupa Hidria ima založno pravo na dugotrajnu imovinu zbog potraživanja u iznosu od 430.000 eura.
U rujnu je Iztok Pikl rekao da je prije ljetnih mjeseci, kada je Tomos trebao raditi punom parom, proizvedeno samo oko 700 mopeda. To je daleko od ovogodišnjih planova o proizvodnji oko 6000 motocikala po kojima je tvornica bila nadaleko poznata.
Tomos je osnovan 1954. godine i tada je zapošljavao gotovo 4000 radnika i proizvodio 100.000 mopeda godišnje. Iztok Pikl je u rujnu rekao i da su opet počeli proizvodnju i najavio zapošljavanje novih radnika u razvoju i proizvodnji. U Kopru se posljednjih pet godina mopedi samo sastavljaju, dok se dijelovi proizvode u inozemstvu.
Zaposlenicima su plaće za rujan isplaćene s kašnjenjem od mjesec dana, a upitna je i isplata plaće za listopad u roku. Prošle godine, tj. u prvoj godini nakon što je Tomos preuzeo Pikl, tvrtka je ostvarila 1,8 milijuna eura prihoda od prodaje. Troškovi rada iznosili su 478.000 eura, a EBITDA 96.000 eura. Tomosova neto dobit prošle godine je iznosila 44.000 eura. Iztok Pikl je ranije bio uključen u proizvodnju i prodaju električnih kabela, ali je njegova tvrtka Kapis propala 2014.
Isprva je pokušao izbjeći prisilnu nagodbu, ali je protiv toga bila Nova Ljubljanska banka koja je tražila stečaj Kapisa. U stečaju, koji je započeo u veljači 2015. tvrtki je priznato oko 18 milijuna od 19,5 milijuna eura prijavljenih potraživanja. Na početku stečaja imovina Kapisa procijenjena je na 1,3 milijuna eura.
(I: eCroatia.info/poslovni.hr)
